Na inicijativu HGK Rijeka da se za Informativno glasilo HGK – županijske komore Rijeka načini odgovarajući tekst koji će govoriti o krizi u autostruci, regionalni odbor HUAS-a Rijeka načinio je slijedeći prijedlog teksta. Molmo sve koji imaju neke nove prijedloge na tekst da nam se jave interentom (e-mail) te da nam dostave svoje prijedloge i primjedbe. Molimo Vas za suradnju.

Što i tko je HUAS , misija i vizije?
Hvatska Udruga Auto Struke (HUAS), osnovana u svibnju 2004.godine, je dobrovoljna, neovisna, neprofitna interesna udruga poslodavaca auto struke u Republici Hrvatskoj. HUAS je član europskog udruženja autostruke (A.I.R.C.) Association Internacionale Des Reparateurs En Carrosserie, te (EASRA) European Automotive Association.
HUAS teži da transparentnim radom zaštiti autostruku od nametnutih uvjeta poslovanja i nekontroliranog tržišta. Pod sloganom „budućnost je kvaliteta“ HUAS interesno organizira članove autostruke kako bi udruženi mogli bolje, brže, korisnije raditi na povećanju svoje konkurentne sposobnosti, podižući i standardizirajući kvalitetu svojih usluga i time budućnost svojih obrta, tvrtki, radionica, zaposlenika i sebe kao poslodavca. Kao članica interesnih udruga autostruke u EU HUAS, podizanjem kvalitete i efikasnosti poslovanja, trudi se da poslove obavlja sukladno visokim zahtjevima i standardima, koje se u toj djelatnosti primjenjuju ili će se primjenjivati, u EU. 
HUAS trenutno ima 156 članova od čega su 89 obrtnici, a ostalo su društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Članovi su iz svih djelatnosti autostruke. Trenutno su među obrtnicima većina članova iz autolimarske i autolakirerske djelatnosti.
Sve centralizirane sustave treba hitno mijenjati i učiniti ih efikasnijima i spremnijima da brzo i kompetentno reagiraju na probleme i potrebe obrtnika i poduzetnika. U tome poduzetničke asocijacije i udruge kao što je HUAS moraju imati veći utjecaj. Najšira samostalnost i decentralizacija kroz jačanje regionalne i lokalne odgovornosti za poduzetnički razvoj, i razvoj učinkovitog cjeloživotnog učenja za sada mislimo da su jedina moguća rješenja za izlazak iz krize. Prioritet treba dati osposobljavanju naših obrtnika za korištenje informatičke tehnologije. Danas bit pismen čovjek znači biti informatički pismen.
Iz europskih saznanja i strukovnih potreba jasno nam je da se treba interesno povezivati -umrežavati na cijelom teritoriju RH. HUAS kao mala neprofitabilna interesna strukovna organizacija, kao članica AIRC i EASRA, puno pridonosi umrežavanju obrta i razvoju poduzetništva.

Koji su uzroci koji su doveli do krize u autostruci u RH?

Odgovor na ovo pitanje ujedno znači tko su i akteri koji bi trebali prepoznati problem i istoga rješavati. Radi se o nekoliko nivoa koji pridonose krizi :
 
A) Tko su akteri ove krize kada se radi o autostruci?

Radi se u stvari o tripartitnom odnosu kojega čine autoserviseri (kao članovi dvaju komora), naručitelji usluga (fizičke ili pravne osobe u naravi vlasnici vozila) i osiguravajuće kuće (osiguratelji).
 
Autoserviseri na razne načine krizu osjećaju kroz neodrživu cijenu radnog sata usluga, odnosno kroz stalno onemogućavanje slobodnog formiranja te iste cijene od strane osiguratelja, koja u cijelosti u daljnjem toku stvari sputava normalne tehnološke procese rada u radionicama kao i njihovo normalno poslovanje (proširenu reprodukciju). No posljedice neodržive cijene vrijednosti radnoga sata najviše naposljetku osjete sami vlasnici vozila kroz kvalitet izvedenih radova.

Osiguratelji imaju poseban status u toj priči o krizi autostruke. Na liberalnom Hrvatskom tržištu oni imaju nezasluženi poseban monopolistički položaj koji se ogleda u tome da oni iako za to nemaju urednu registriranu djelatnost kod Trgovačkih sudova, a niti im to dopušta Zakon o osiguranju, utvrđuju:  
- Tehnološke procese sanacije nastalih oštećenja na vozilu  
- Visinu ukupne materijalne štete na istima  
Isplatama tako utvrđenih iznosa osiguratelji se konstantno nalaze u sukobu interesa.
  Tako utvrđene materijalne štete na vozilu nadalje sadrže dva bitna generatora krize:

1. Način određivanja potrebne količine radnih sati (normativa) potrebnih za sanaciju nastalih oštećenja na vozilu i ugradnje potrebnih rezervnih dijelova, što se izvodi korištenjem odgovarajućih standarda koje proizlaze iz uputa proizvođača, pravila struke ali i važeće sudske prakse.

2.Način utvrđivanja vrijednosti (cijene) radnog sata, koji je za sada u potpunosti u rukama osigurajućih kuća.

B) U kakvom se okruženju (društvenom i tržišnom) mi nalazimo u RH?

Trenutno se RH nalazi u jednom „gospodarstvu preživljavanja“. O poduzetničkom društvu i društvu znanja o kojima govori Europa i svijet mi još uvijek samo pričamo, ali nekih većih pomaka u tom pravcu nema. Temelji razvojne i inovacijske politike koje su se nekada razvijale iz jake brodogradnje i pomorstva, poljoprivrednih kombinata, farmaceutske industrije, građevinarstva, elektro-komunikacijskih djelatnosti i slično više nema. Banke su nestale. 
Nažalost nestalo je i ono što se nekada zvalo društvena odgovornost za gospodarski razvoj. (Kriza, koju je proizvelo liberalno tržište, u svijetu ponovo postavlja pitanje o društvenoj odgovornosti u razvoj tržišta).
Sa druge pak strane, ne smijemo zaboraviti da je sve ono što postoji u EU nastajalo više od 70 godina i da nije moguće jednostavno preslikati njihova rješenja. Članovi njihovih dobrovoljnih strukovnih asocijacija dobro znaju što članstvom dobivaju, prednost, informaciju i sl. . Interesno strukovno umrežavanje je način opstanka na tržištu, kod nas („gospodarstvo preživljavanja“) gotovo da i ne postoji takva poduzetnička kultura.

C) Kako se ponašaju institucije u RH ?

Institucije koje bi se trebale baviti ili se bave gospodarstvom, obrtništvom, nisu uspjele otvoriti procese izgradnje konkurentnog poduzetništva. Komore, fakulteti, škole, banke, razvojne agencije više ili manje naslijedile su način organiziranja i djelovanja iz bivšeg sustava. „Gospodarstvo preživljavanja“ upravo od tih institucija stvara „bastione“ koji se protive većim promjenama u načinu rada i organiziranju. Centralizirane institucije koje funkcioniraju na jeftinom izvoru financiranja (obaveznim doprinosima i članarinama) nisu u stanju da počinju poduzetnički „razmišljati“, njihov način rada je „ne talasaj“ i „braniti instituciju“ jer je ona izvor njihove plaće.
Komunikacija između komora i članova je na veoma niskom stupnju, pa bi više mogli reći da komunikacija i ne postoji. Informatička pismenost članova je niska, što je djelom krivac ovakvog stanja.
Lokalna samouprava, kada je riječ o gospodarstvu, provodi „politiku grablje“. Donosi odluke kojima opterećuje gospodarstvo, ali nikako da shvati o njihovoj suodgovornosti za razvoj poduzetništva.


Kako HUAS vidi mogućnost izlaska iz krize ?

U članku naprijed utvrdili smo tri osnovna generatora krizne situacije u autostruci. Kada znamo uzroke moguće je predložiti odgovarajuća rješenje. No rješenja nisu lagana i bez velike suradnje svih aktera, te promjene koje treba činiti društvo i institucije u odnosu na obrtništvo i gospodarstvo prema poduzetništvu, poduzetničkom društvu i društvu znanja neće biti pomaka. U svakom slučaju ovako kako sada stvari stoje veoma je teško pokrenuti procese izlaska iz krize. HUAS je prošle godine izradio koncept platforme za izlazak iz krize. Sa institucijama se sada želi konkretizirati dijelove platforme, te naći partnere i materijalna sredstva za njenu provedbu. 

Na čemu se zasniva platforma kao dugoročni način rješavanja krize?

Ne zaboravimo da su u ranim godinama izgradnje današnjeg kapitalizma oni koji se nisu pridržavali dogovora i strateških programa snosili posljedice ( razbijene radnje i oprema ). 
HUAS je izradio projektni zadatak pod nazivom „HUAS kao sustav umreženih poduzetnika autostruke radi promicanja kvalitete i konkurentnosti“ čiji su ciljevi:
• Umrežavanje radionica na lokalnom nivou kako bi se pokrenuli procesi povećavanja njihove konkurentnosti,
• Stvaranje i osposobljavanje radionica u korištenju Internet tehnologije za komuniciranje,
• Izrada baze podataka za praćenje kvalitete opremljenosti radionica,
• Uvođenje baze tehnoekonomskih standarda po tipovima automobila
• Uvođenje EU standarda u radionice i tvrtke,
• Umrežavanje lokalne zajednice u projekt kako bi se doprinijelo suodgovornosti za razvoj autostruke ali i zaštiti okoliša,
• Doprinos revitalizaciji komorskog sustava, 
• Potencirati i u praksi primjenjivati modele kojima se poduzetništvo u lokalnoj zajednici stavlja u ravnopravni položaj sa komunalnim i društvenim sustavom,
• Izrada jedinstvene i transparentne radne i materijalne dokumentacije za praćenje rada radionica (cijena koštanja) i analiza cijene sata radionica.
Rješenja ovog projekta bila bi dugoročna i riješila probleme:
• Cijene sata radionica i njihove kategorizacije po standardima EU
• Osiguratelja i transparentnog obračuna cijene po prihvaćenim normativima,
• Građana koji su sigurni u kvalitetu usluge i dobivaju za uslugu garanciju,
• Komora koje dobivaju sigurnog partnera u daljnjem radu na povećanju konkurentnosti i kvalitete autostruke,
• Jedinice lokalne zajednice koje postaju partner radionica autostruke,
Navedeni je projektni zadatak dostavljen Porinu Regionalnoj agenciji PGŽ. O njemu su upoznate i obije regionalne komore u Rijeci, ali od se dalje od toga nije išlo.


Kako je kriza veoma velika potrebno je i kratkoročno djelovati, pod čim HUAS podrazumijeva:
§ Autostruku organizirati po regijama i iz svake regije u predsjedništvu HUAS-a bio bi jedan potpredsjednik,
§ Na temelju analiza troškova radionica načiniti po regijama minimalnu cijenu sata koja omogućuje baznu kvalitetu rada i održavanje radionica,
§ Jačati komunikaciju HUAS-a za sličnim asocijacijama u EU i svijetu,
§ Otvoriti servise pomoći članovima putem interneta,
§ Stalno ažurirati WEB stranicu www.huas.hr, 
§ Regionalni odbori HUAS-a u kome su svi predstavnici autostuke zajedno bi analizirali stanje i predlagali mjere razvoja autostuke u svom okruženju i na teritoriju RH,
§ Srediti tržište prema vrsti – kategorizaciji radionica, 
§ Stvoriti pravila za dobivanje licenci za otvaranje radionica (kao što je u zemljama EU za neke djelatnosti), kako zbog novih radionica na malim područjima i malim tržištima, ne bi došlo, zbog nelojalne konkurencije do pada kvalitete,
§ Uspostaviti jaku suradnju velikih i malih obrta i tvrtki autostuke,
§ Zajedno (u granicama svojih mogućnosti) pridonositi reklami u medijima,
§ Uspostaviti brzu komunikaciju među članovima autostruke,
§ Pojačati suradnju sa komorama i drugim institucijama na regionalnom i državnom nivou,
i.t.d. 
Obzirom na suradnju koju ostvarujemo sa komorama u Rijeci (ne radimo sa „figama u džepu“), uvjereni smo da nas iste nisu shvatile kao strano tijelo u komornom sustavu (nikad jedni bez drugih). Napori mnogih institucija u RH, nisu usmjereni na stvarne promjene u stvaranje poduzetničkog društva i društva znanja. Čini se kao da je stvarni cilj institucija, spriječiti, promjene.
Nema vizije kako da se pokrenu procesi izlaska iz krize. 
HUAS je, kako smo Vam i ovim člankom objasnili, interesno umrežena udruga autostruke, umrežena u evropske interesne udruge autostruke, a preko svojih Regionalnih odbora umrežena sa komorama, lokalnim zajednicama, fakultetima, školama, znanstvenim i drugim institucijama. 
Vjerujemo da samo zajedništvom i jednim drugačijim i odgovornijim odnosom društva prema poduzetništvu možemo pokrenuti procese izlaska iz krize, sve drugo su samo male političke „smicalice“ u cilju „ne talasaj“. Nama trebaju promjene, ali problem je što su promjene u znanju i cjeloživotnom učenju. HUAS bi se trebao razvijati i kao organizacija koja uči